Pariz

Pariz je glavni i najveći grad Francuske. Smješten je na obalama rijeke Seine u sjevernoj Francuskoj, u središtu pokrajine Ile-de-France, također poznate kao „Pariška regija“ (fra. Région parisienne). Stanovništvo grada Pariza, u svojim od 1860.

Pariz je smješten na luku rijeke Seine i sadrži dva otoka, Île Saint-Louis i veći Île de la Cité, koji tvore nastariji dio grada. Ukupno, grad je relativno ravničarski, i najniža elevacija je 35 m nadmorske visine. Pariz ima nekoliko istaknutih brda, od kojih je sa 130 metara najviši Montmartre.

Eiffelov toranj najpoznatija je pariška ikona. Ovaj željezni toranj izgrađen je u neposrednoj blizini rijeke Seine na Champ de Mars. Od otvorenja 1889. godine posjetilo ga je više od 235 milijuna ljudi, što ga čini najposjećenijim spomenikom na svijetu za koji se plaća ulaz!
Visok je 325 metara, uključujući 24 metra visoku antenu na vrhu. Kad se otvorio, bio je ujedno i najviša građevina na svijetu, sve do 1930-ih, kad je izgrađena Chryslerova zgrada u New Yorku, ali je i danas najviša građevina u Parizu. Prva i druga razina dostupne su liftom i stubama, dok je treća dostupna samo liftom. Kada dođete na vrh, pogled na grad je veličanstven, a ako želite, možete se osvježiti pićem ili pojesti nešto u tamošnjim restaurantima – Les Buffets, Altitude 95 i Le Jules Verne.

Toranj je sastavljen iz nešto više od 18 tisuća metalnih dijelova, a gradio se dvije godine, za potrebe Svjetske izložbe. Po prvotnom planu, trebao je ostati na tom mjestu 20 godina, ali ga je u međuvremenu ‘spasilo’ to što je postao radijski odašiljač. Stanovnici ga u to vrijeme nikako nisu prihvatili kao dio ‘gradskog tkiva’, a koliko ga nisu voljeli pokazuje i činjenica da je slavni francuski književnik Guy de Maupassant gotovo uvijek ručao na vrhu tornja. Kad su ga pitali zašto to čini, rekao je da je to jedino mjesto u gradu gdje se ne vidi ta konstrukcija. Zanimljivo je da je Eiffel, tvorac tornja, prvotni nacrt ponudio Barceloni, godinu prije nego Parizu, ali su ga odbili jer se projekt nije uklapao u gradske vizure. Koliko je danas popularan, dokaz je i više od 20 replika širom svijeta. Zanimljivo je da se toranj svakih sedam godina nanovo boja, kako bi ga se zaštitilo od hrđe, a prije nekoliko godina dodane su mu bijele i plavkaste lampice, koje noću daju još ljepši sjaj.

Slavoluk pobjede je spomenik smješten na zapadnom kraju Elizejskih poljana, u središnjem dijelu Trga Charles de Gaulle. Simbolizira sve koji su poginuli za Francusku, a posebno one poginule tijekom Napoleonskih ratova. Unutar spomenika nalaze se stotine imena stradalih, ispod je grobnica neznanom vojniku iz 1. svjetskog rata, a ispred spomenika vječni plamen.

Visok je gotovo 50 metara, a 1806. godine ga je dizajnirao Jean Chalgrin po uzoru na Titov slavoluk u Rimu, dok je konstrukcija trajala gotovo 30 godina. Slavan je postao zbog brojnih događaja koji su se zbivali u i oko njega, poput Napoleonova ulaska u Pariz nakon velikih vojnih pobjeda, ali i po svečanosti slavlja Dana neovisnosti 14. srpnja.Do Slavoluka se najlakše dolazi pješice, metroom ili RER-om (postaja Charles de Gaulle – Etoile) i onda prolazom ispod Trga Charlesa de Gaulla. Do vrha se možete uspeti uz 284 stube ili kombinacijom lifta i stuba, a s njega se vidi 12 veličanstvenih avenija koje se sijeku na tom mjestu, kao i cijele Elizejske poljane. Pruža se i izvrstan pogled na Eiffelov toranj, a posebno je impresivan noću, kad laseri s vrha Tornja obasjavaju pariško nebo.

Louvre je jedan od najposjećenijih muzeja na svijetu, ujedno smješten u jednom od pariških povijesnih spomenika, Palais du Louvre, smještenom na desnoj obali Seine.
Istorija zgrade seže sve do 12. stoljeća, čiji ostatci su i danas vidljivi, a s vremenom se sve više nadograđivala, pogotovo u 14. i 16. stoljeću, kada je jedno vrijeme bila i kraljevska rezidencija. Poznate staklene piramide dodane su s kraja osamdesetih na početak devedesetih godina 20. stoljeća.

Muzej je službeno otvoren 1793. godine, tijekom Francuske revolucije, s nešto više od 700 primjeraka, da bi svake godine bio sve bogatiji umjetničkim djelima. Danas ima više od 380 000 djela, a trenutačno ih je prikazano oko 35 000, od egipatskih, grckih i rimskih djela, islamske umjetnosti, pa do skulptura, crteža i brojnih antikviteta. Najpoznatija djela su Mona Lisa, Madona s djetetom i sv. Ivanom, van Goghov autoportret, Moulin de la Galette, Sloboda predvodi narod, Pisar itd.